RAZGOVOR SA POVODOM: Prim. Dr Vladimir Parović, ginekolog – perinatolog

Vladimir Parovic

IZUZETNO JE VELIKA VAŽNOST PRENATALNOG SKRININGA

Nakon saznanja o trudnoći, kod budućih roditelja pojavljuju se mnoga pitanja. Jedno od prvih je: šta je ono što moramo da uradimo, kako bismo bili sigurni i bezbedni u trudnoći?

O prenatalnom skriningu razgovarali smo sa prim. dr Vladimirom Parovićem, ginekologom sa subspecijalizacijom perinatologije. Prim. dr Parović je jedan od najuglednijih lekara u Srbiji, svakako je omiljen kod trudnica u Pančevu, a priliku da prezentuje svoja naučna istraživanja imao je kako na domaćim, tako i na mnogim međunarodnim ginekološkim skupovima.

Za početak smo zamolili prim. dr Vladimira Parovića da nam ukratko objasni šta je to perinatologija?

Perinatologija je grana medicine koja se bavi brigom o majci i fetusu u toku trudnoće, porođaja  i u periodu neposredno nakon porođaja. Ona podrazumeva multidisciplinarni pristup  ovom periodu koji je jedinstven po fiziološkim i patološkim procesima koji se dešavaju kod majke i ploda, i međusobno se prožimaju.

Kakva je uloga ultrazvuka u perinatalnoj medicini?

Od kada se pojavio, ultrazvuk je postao nezamenjiv alat u perinatalnoj medicini i nadzoru trudnoće. Sa napredovanjem  tehnike, njegova uloga je sve većaa a granica detekcije pojedinih stanja fetusa se sve više pomera ka ranijim nedeljama trudnoće. Revolucionarni pomak u upotrebi ultrazvuka u trudnoći, naročito u 1. trimestru, dugujemo profesoru Nicolaidesu koji je osmislio skrining aneuplodija i standardizovao preglede prvog trimestra. On je, takođe, obezbedio veliku bazu podataka kao osnovu za procenu rizika u trudnoći  i detekciju anomalija. Progres u ovoj oblasti medicine u velikoj je meri zasluga Fondacije za fetalnu medicinu, čiji je osnivač upravo profesor Nicolaides.

Šta možete da nam kažete o ultrazvuku u prvom trimestru trudnoće?

Uloga ultrazvučnog pregleda u prvom trimestru trudnoće je veoma važna. Njime se mogu otkriti mnoge anomalije – pojedine urođene srčane mane, defekti kičmenog stuba i teške anomalije centralnog nervnog sistema, skeletne displazije i mnoge druge. Smatra se da više od 50% opisanih anomalija može biti detektovano ultrazvučnim pregledom  u prvom trimestru trudnoće. Optimalno vreme za ovu vrstu pregleda je oko 13. gestacijske nedelje trudnoće, dok period između 11. i 12. gestacijske nedelje predstavlja suboptimalni period zbog nedovoljne razvijenosti fetalnih organa i slabije vidljivosti fetusa. Glavne prednosti UZ pregleda u ovom periodu su rana detekcija teških anomalija sa lošom prognozom, mogućnost da se sprovede  u istom periodu kada se trudnica javlja radi NIPT (neinvazivni prentalni test), mogućnost da se u slučaju detekcije teških anomalija planira sprovođenje nekog od dijagnostičkih genetskih testova (CVS ili amniocenteza), te ukoliko postoji sumnja na anomaliju (a, ne jasna potvrda iste), mogućnost optimalnog planiranja dodatnih postupaka (kariotipizacija, laboratorijske/virusološke analize, detaljan anatomski UZ pregled u periodu 18-23. g.n., pregled magnetnom rezonancom i drugo).

Prim. dr Vladimir Parović (foto: lična arhiva)

Pomenuli ste NIPT. Kakva je uloga ultrazvuka u eri NIPT?

Postoji pogrešno verovanje da je NIPT (neinvazivno prenatalno testiranje) zamena za svaku vrstu ispitivanja stanja ploda. Na primer, Downov sindrom čini manje od 10% svih urođenih anomalija i odgovoran je za tek oko 10% intelektualnih problema. Najbolji screening test za Downov sindrom jeste NIPT, ali sprovođenje samo NIPT (bez ultrazvučnog pregleda) ostaviće 90% strukturnih anomalija nedijagnostikovano. Prema tome, ovo su dve komplementarne metode, koje nikako ne isključuju jedna drugu, već se međusobno dopunjuju u cilju potpune dijagnostike stanja fetusa u što ranijem periodu trudnoće.

Kakva je uloga ultrazvuka u drugom trimestru trudnoće?

Klasičan period za sprovođenje anatomskog ultrazvučnog pregleda je drugi trimestar trudnoće. Uglavnom se  anatomski (tzv. ekspertski) ultrazvuk  sprovodi u periodu 18 – 23. nedelje trudnoće, mada ovaj pregled nekada može biti i pomeren ili ponovljen zbog nepovoljnih okolnosti koje utiču na vizualizaciju (npr. položaj ploda ili gojaznost majke). Ultrazvukom u drugom trimestru se utvrđuje odsustvo/prisustvo fetalnih anomalija, ali se takođe prate fetalni rast i određuje starost trudnoće, analizira se posteljica i plodova voda, kao i krvni sudovi – kako posteljice, tako i fetusa (tzv. Doppler ultrazvuk) radi pravovremene detekcije potencijalnih komplikacija.

Gde vidite budućnost prenatalne dijagnostike i perinatalne medicine u celini?

Kada razmišljam o ovom pitanju pomalo me podiđe jeza, a prva asocijacija mi je sjajan film “Gataka“ u kojem gledamo budućnost u kojoj je vrednost života, kao nečeg neponovljivog i uzvišenog, zamenjena genetskom dijagnostikom i selekcijom. Budućnost prenatalne dijagnostike ide pod ruku sa sve bržim razvojem tehnike (ultrazvuk, magnetna rezonanca fetusa), ali i neinvazivnih prenatalnih testova, odnosno širenja panela genetskih bolesti koje mogu njima biti detektovane. Mi se toj brzini, kao ljudski rod, ne smemo prepustiti, već je moramo kontrolisati, inače ćemo izgubiti svoju suštinu i smisao postojanja.

Izvor: www.premiumgenetics.rs